Jedan od znakova loše organizacijske kulture je strah od rečenice “Ne znam”.

Zvuči li vam ovo poznato? Sjedite na sastanku, vaši nadređeni i kolege pričaju u složenim, tehničkim frazama i kimaju glavama. Ne razumijete ih i pitate se o čemu je riječ. Osjećate kao da ste jedini koji ne razumiju, no ne usuđujete se pitati za pojašnjenje. Bojite se njihovih osuđujućih pogleda, bojite se da će to značiti da niste dovoljno kompetentni.

No, realnost je da ne postoji osoba koja sve zna. Čak niti Google nema odgovore na sva pitanja. Priznati da ne znate zapravo je znak snage, ne slabosti, no organizacijske kulture koje su toksične, neznanje vide upravo kao slabost.

Znam što ne znam

Uspješni biznisi donose odluke na temelju točnih, empirijskih podataka, istraživanja i razgovora s potrošačima ili vašom ciljnom skupinom. To znači da je preduvjet uspješnog poslovanja znati postaviti prava pitanja, u pravo vrijeme, pravim ljudima. Da biste to uopće mogli izvesti, morate znati što to uopće ne znate.

Da bi se odluke tima doista informirale podacima, organizacijska kultura mora se promijeniti. Na zdravom radnom mjestu svi slobodno dijele svoja znanja i vještine, ali i neznanja – čak se potiče da kažete kada nešto ne znate.

Znatiželjni ili sveznajući?

Organizacijske kulture moraju se prilagoditi svijetu u kojem imamo pristup svom znanju čovječanstva putem malih naprava koje držimo u džepovima. Više nema potrebe da sami pamtimo sve informacije. Istinsko znanje sastoji se od pružanja pravih informacija u pravo vrijeme – i vještine njihovih pronalaženja kad su nam potrebne.

Organizacije koje to shvate i prilagode se, uspjet će. Imat će timove koji će moći pronaći najbolje odgovore na goruća pitanja zahvaljujući svojoj znatiželji. Posjedovat će prave vještine i alate za pronalazak odgovora, umjesto nagađanja i lažne sigurnosti vođene strahom od toga da ih drugi vide nekompetentnima. Tvrtke koje se prilagode, garantiramo, imat će puno sretnije zaposlenike.

Izvor: figure.nz

Foto: Unsplash

Stella.