Autorica Aga Bajer je za The Startup identificirala tri različite temeljne sile na koje se tvrtke oslanjaju u trenucima krize.

Foto: Unsplash

Kada nastupe nepredviđeni izazovi, kada plovite neistraženim vodama, temeljna sila u pozadini vaše tvrtke preuzima upravljanje. Bajer navodi da su to su preživljavanje, prilika i svrha. U svakoj tvrtki postoje sve tri i one su u stalnoj interakciji, no jedna uvijek prevlada.

Kultura vođena preživljavanjem

Kultura vođena preživljavanjem često je utemeljena u strahu i nesigurnosti. Temeljna ideja u koju ljudi u takvim tvrtkama vjeruju je da ništa nije potpuno sigurno. Ljudi izbjegavaju izražavati mišljenja, preuzimati rizike, predlagati nove ideje i priznati svoja ograničenja. Umjesto toga, troše vrijeme i energiju prikrivajući svoje slabosti i pokušavajući upravljati dojmom kojeg ostavljaju. U takvim tvrtkama hijerarhija je kruta, a najvažnije odluke gotovo uvijek donose viši rukovoditelji.

Kad kriza zahvati i prihodi se smanje, tvrtka čija je kultura vođena preživljavanjem usmjerava svu svoju energiju u pronalaženje načina da što manje riskira. Taktike koje takve tvrtke tada usvajaju uključuju otpuštanja, smanjenja plaća i ostalih troškova.

Ipak, takva kultura dugoročno će nanijeti više štete nego koristi. Kulture vođene preživljavanjem često ne uspiju iskoristiti ideje i kreativnost svog kolektiva koje bi mogle pomoći u rješavanju problema. To dovodi do propuštenih prilika za razvojem.

Kultura vođena prilikama

Kultura vođena prilikama uglavnom je usmjerena na financijski uspjeh. Potiče se i nagrađuje naporan rad, preuzimanje rizika i natjecanje. Kultura koju pokreću prilike oslanjaju se na poslovne junake – ljude koji će u krizi brzo reagirati, “spasiti dan” i “ugasiti požare”.

Pitanja koja ćete često čuti u tvrtkama čiju kulturu pokreću prilike su: “Kako možemo dominirati tržištem?” i “Što svijet trenutno treba?” Pobjeđuje „najbolja“ ideja, a najbolja obično znači najisplativija.

Kulture koje su vođene prilikama imaju prednosti u odnosu na one koje su usmjerene na preživljavanje. Međutim, nisu bez slabosti. Njihov glavni nedostatak je nedostatak fokusa i nemogućnost da zaposlenicima pruže snažan osjećaj smisla. Uz to, u potrazi za profitom često mijenjaju poslovanje, pa riskiraju okretanje u smjeru koji bi mogao oslabiti njihov brend.

Kultura usmjerena na svrhu

Zajednička nit među tvrtkama koje se uspješno nose s krizama je njihova nepokolebljiva predanost svrsi većoj od dobiti. Zajedničke karakteristike kultura usmjerenih na svrhu su sigurnost i stabilnost, mindset usmjeren na razvoj i jasno definirana svrha koju su usvojili svi zaposlenici.

Pokreće li svrha zaista rezultate?

Usredotočiti se na svrhu u vrijeme krize se u početku može činiti nerazumno, a veza između svrhe i financijskih rezultata može se činiti nejasnom. Iako se većina direktora slaže da je svrha važna za poslovni uspjeh, samo 34% lidera, prema istraživanju koje je proveo PwC, koristi svrhu kao smjernicu u donošenju odluka u svojoj organizaciji. No, mnogi su primjeri tvrtki koje su u krizi uspješno zarotirale svoje poslovanje tako što su se usmjerile na svrhu.

Primjerice, Deloitte je otkrio da tvrtke čija je kultura fokusirana na svrhu svjedoče većem porastu tržišnog udjela i rastu u prosjeku tri puta brže od svojih konkurenata, dok istovremeno postižu veće zadovoljstvo zaposlenika i kupaca.

U koju skupinu spade vaša tvrtka? Kako biste otkrili, razmislite o načinu na koji je vaša organizacija reagirala tijekom krize uzrokovane pandemijom.

Stella.


0 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

en_USEnglish
en_USEnglish