17
Aug

Print VS Digital

…plus kratka lekcija o održivijem mediju i pokušaj odgovora na široko poznato pitanje: Jesu li digitalni mediji “lošiji” od tiskanih, po pitanju okoliša?

Javno mišljenje pokazalo da je zabrinutost okolišem u izmjeni rasta i pada s aspekta ekonomije, dok je u sigurnom rastu ona o korištenju papira i printanju.

Tu zabrinutost najbolje opisuju potpisi u podnožju sve više e-mail poruka: “Razmislite o okolišu prije nego što isprintate ovaj e-mail”. Iza toga se kriju na prvi pogled dobre namjere, poput poziva za plaćanje bez papira i pomoć pri očuvanju drveća – takve poruke stvaraju prividnu dilemu* i predstavljaju iznuđen izbor** koji može ostvariti neželjene posljedice.

*dilema: “Koristeći papir za printanje e-mail poruke ili za stanje na računu svjesno ugrožavam okoliš, uništavam šume/drveće”

**izbor: “Prestanite koristiti papir ili osjećajte krivnju i budite licemjeran

Pretpostavlja se da su digitalni mediji podobniji za očuvanje okoliša, te da su tiskovine negativne. No je li moguće da “digitalno” ima veći utjecaj na okoliš i predstavlja veću prijetnju stablima, rijekama, pčelama, nego što to ima papirna industrija i printanje?

Priča o održivim medijima je “loše vijesti/dobre vijesti” priča. Loša vijest je da je javna zabrinutost za šume i okoliš opravdana. Dobra vijest je da se budućnost održivosti počinje ostvarivati kroz utjecaj životnog ciklusa i tiskanih i digitalnih medija.

Istraživajući faktore za i protiv, naišao sam na informacije koje definitivno ne idu u prilog digitalnim medijima. Naime, tehnologija digitalnih medija koristi nezanemarive količine energije iz velikih industrijskih postrojenja, koje vrše određen utjecaj na globalno zatopljavanje. Greenpeace procijenjuje da će do 2020. godine baze/centri podataka zahtjevati više električne struje nešto što trenutno koriste Francuska, Brazil, Kanada i Njemačka zajedno. Ono što se manje zna jest da površinsko rudarenje ugljena (Mountaintop removal mining) stvara velika krčenja šuma, gubitak bioraznolikosti i zagađenje voda tekućica. Računala, mobilne mreže i centri podataka su povezani s uništenjem od oko milijun četvornih kilometara šumskih područja u SAD-u. Znanstvena istraživanja pokazala su da su površinski rudnici krčili enormne količine listopadnih šuma, te ubijali životinje u tekućicama i uništavali biljni svijet.

Takvih rezultata istraživanja je sve više i više, te je određenim udjelom netočno da se tiskovine i papirna industrija prikazuju kao “ubojice” drveća, dok digitalni mediji glase za “ekološki podobnu” alternative.

U razvijenim zemljama, snaga i električna energija papirne industrije je dobivena iz obnovljive biomase održivo uređenih šuma. S druge strane, ovisnost tehnologije digitalnih informacija o ugljikom-pokrenutoj energiji koja se dobiva površinskim rudarenjem ostaje nezabilježena.

Ako marite za okoliš i zdravlje šuma, trebate postati informirani o izvorima energije koje koriste i digitalni i tiskani mediji. Stoljećima prije, globalno usvajanje papira i tiskanja rezultiralo je onime, što se pjesnički rečeno navodi “krajem mračnoga doba”, dolaskom renesanse i poboljšanjem našeg života. Nova revolucija, u ovom slučaju prisvajanje održivog printanja i digitalnih medija može još jednom promijeniti naš svijet i pomoći nam pri obnovi okoliša. Ipak, ako ćemo dopustiti sami sebi da se uvučemo u upitne dileme i donošenje sforsanih odluka, ona (i dalje maglovita, nedorečena) zabrinutost za opstanak prirode i našeg okružja uskoro će postati neugodna stvarnost.

Moje osobno mišljenje jest da u današnjem svijetu, usporedba papirnog i nepapirnog nije zahvalna usporedba.

Utjecaj izmjene elektronskih podataka širi se daleko izvan sfere pisaćih strojeva, tiskarskih strojeva i samog papira. Papir je danas samo dodatak smanjene primjene prezentiranja. Sve se to dogodilo odjednom, ali nema povratka natrag. Ekonomski sustavi posve su ovisni o elektronskim informacijama. Ne brinem se baš za printanje, jer to rijetko i radim. Ako nekome želim poslati informaciju, tekst ili upute – pošaljem mu to u digitalnom obliku. Djelomično sam osviješten o trošenju energije digitalnih medija. Ipak, mislim da povratkom na papir nećemo puno promijeniti stanje. Možda pravo rješenje leži u nekim budućim smjernicama o energetici koja će zamjeniti problematični ugljen nekim novim izvorom. Nuklearnim? :)

- Bruno.